Mjesec treba postati novi kontinent

"Pridruživanje Mjeseca" treba postati glavni zadatak svjetske kozmonautike - smatra konstruktor Boris Čertok.

- Kao što imamo Europu, Aziju, Južnu i Sjevernu Ameriku i Australiju - trebamo imati još jedan dio svijeta - Mjesec, izjavio je Čertok na Moskovskom planetarnom kongresu sudionika u kozmičkim letovima.

Znanstvenik smatra da je pridruživanje Mjeseca Zemlji, kozmičkim sredstvima, jedan od glavnih zadataka.

O ambicijama u pogledu Mjeseca počele su govoriti mnoge zemlje, uključujući SAD i Kinu.

Iako je strateški cilj kozmičke djelatnosti Rusije let na Mars, put do njega vodi preko Mjeseca, smatra zamjenik poduzeća "CNNImas" Nikolaj Paničkin.

- Kad se rješavalo pitanje šta je primarno Mjesec ili Mars, postojala su različita mišljenja. Naš institut smatra da postavljajući daleki cilj - Mars, ipak trebamo ići preko Mjeseca. Na njemu još mnogo toga nije istraženo, objašava Paničkin.

- Na Mjesecu se mogu stvarati baze za obavljanje istraživanja u dalekom svemiru, mogu se odrađivati tehnologije za let na Mars. Zato, planirajući pilotski let na ovu planetu za 2045. godinu do 2030. godine moramo stvoriti prethodnicu na Mjesecu. A od 30. do 40. godine trebamo stvoriti osnovu za osvajanje Mjeseca u širokim razmjerama s bazama i istraživačkim laboratorijima, dodao je.

Prema njegovom mišljenju, prilikom realizacije "mjesečevih projekata" zaslužuje pažnju ideja o stvaranju skladišta za namirnice i gorivo u Zemljinoj orbiti.

Što se tiče letova na Mars, ovdje za sada ostaje neriješen problem obezbjeđivanja zaštite kosmonauta i astronauta od uticaja kosmičkog prostora. Analiza postojećih zaštitnih sredstava pokazuje da za vrijeme leta do Marsa ona upijaju toliko da kasnije postaju ne zaštita, već sredstva eventualnog snažnog utjecaja ne posadu.

- Kad institut predlaže ovu strategiju mi to uspoređujemo sa sličnim strateškim planovima Kine i Amerike. I vidimo da je nepravilno planirati danas kozmičku djelatnost za deset-petnaest godina. Toliko su grandiozni zadaci iz fundamentalnog istraživanja dalekog svemira, osvajanja Mjeseca i Marsa, da treba planirati minimum sto godina unaprijed, naglašava Paničkin, prenijela je Srna.