Treba li Dodik Tadiću ili Tadić Dodiku?

BEOGRAD - Proslava 20 godina Republike Srpske ponovno je pokrenula pitanje ugrožavanja integriteta Bosne i Hercegovine. Predstavlja li politika koju Srbija vodi prema Republici Srpskoj opasnost ili donosi korist?, analizira Deutsche Welle.

Očito je da su i za Milorada Dodika, predsjednika RS-a, kao i za Borisa Tadića, predsjednika Srbije, međusobni dobri odnosi ozbiljan dio političkog marketinga...

Odnosi Srbije i Republike Srpske, kao i dodjela medalje predsjedniku Srbije Borisu Tadiću povodom 20 godina RS-a, za direktora Centra za praktičnu politiku Dragana Popovića predstavljaju dio političkog marketinga.

Legitimacija da nije izdajnik

- Očito je da su i za Milorada Dodika, predsjednika RS-a, kao i za Borisa Tadića, predsjednika Srbije, međusobni dobri odnosi ozbiljan dio političkog marketinga i borbe za biračko tijelo. Oni na taj način pokazuju svojim biračima da Srbija i RS održavaju dobre odnose, i to je neka vrsta njihove legitimacije, kaže Popović.

- Predsjedniku Srbije Tadiću je to prije svega legitimacija da nije izdajnik i da nije sve ono što mu pripisuje desna opozicija u Srbiji, a Miloradu Dodiku je to druga vrsta legitimacije: da surađuje s jednim prodemokratskim i proeuropskim predsjednikom Srbije. Tako da i on ima neku svoju vrstu legitimacije, kako eto, on nije ono što je bio Radovan Karadžić, ili ta ekipa na vlasti koja je bila vodstvo Srba u to vrijeme, rekao je Popović.

Demonstracija konačne strategije Beograda

Cijela priredba oko 20-te obljetnice RS-a je zapravo demonstracija konačne strategije Beograda, ocjenjuje predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko.

- A to je da se Republika Srpska trajno tretira kao ratni plijen, što je u mnogim izjavama i naznačeno, kao na primjer da je RS najmlađa srpska država, što se naravno po Daytonu tako ne tretira. Znači, to je jednostvno bio jedan skup svih Srba u regiji, čelnika, predsjednika, patrijarha, svih relevantnih srpskih dostojanstvenika, koji su otišli u RS jednostavno da na neki način potvrde tu svoju orijentaciju, rekla je Biserko.

Indikativno je, smatra, također da je Milorad Dodik u jednoj svojoj izjavi rekao kako je dobio čestitku od Ive Josipovića, predsjednika Hrvatske, što je ovaj demantirao.

- To je trebalo implicirati nekakvo hrvatsko suučesništvo oko toga da nisu zadovoljni Bosnom i Hercegovinom kao državom, ističe Sonja Biserko.

Entiteti kao realnost

- Pretpostavljam da je u tom odnosu dvojice predsjednika Milorad Dodik nešto potrebniji Borisu Tadiću, jer na taj način pokazuje svojim biračima da nije odustao od interesa Srba u drugim državama, ocjenjuje Dragan Popović. Mnogi analitičari takav odnos Srbije i RS-a vide kao opasnost za integritet BiH, i kao neku latentnu prijetnju njenom opstanku. Međutim, sve to ne bi trebalo uvijek promatrati samo u negativnom kontekstu, smatra Popović.

- Jednostavno, umjesto uzaludne borbe za ukidnjem entiteta u BiH, možda bi trebalo krenuti s one druge strane: da se jednostavno ti entiteti prihvate kao realnost, a da se radi na tome da što više tih funkcija koje su nužne za normalno funkcioniranje jedne države prijeđe na razinu BiH. U tom kontekstu odnos Srbije i RS-a može bit i integracijski čimbenik za BiH. Ako Srbija ima dovoljno utjecaja na rukovodstvo RS-a, i ako može pomoći da se neke funkcije prebace na razinu BiH, bar ono što je nužno za euroatlantske integracije BiH, mislim da to u tom smislu može imati i neku pozitivnu ulogu, rekao je.

Negativano stajalište prema BiH

- U političkom smislu Boris Tadić je svakako mnogo potrebniji Miloradu Dodiku, ocjenjuje Sonja Biserko. Zapravo bi se moglo reći da Dodik uvijek ima podršku onoga tko vodi Srbiju, prije toga Vojislava Koštunice a sada i Borisa Tadića, što samo pokazuje i neki kontinuitet politike prema Republici Srpskoj, kaže Biserko.

- Sve što se događalo povodom dvadesrte obljetnice RS-a je stoga samo pokazalo negativano stajalište prema državi Bosni i Hercegovini, zaključuje Biserko.