Svijet
Traže proglašenje Dana sjećanja na Srebrenicu

BEOGRAD - Predstavnici srbijanskih nevladinih udruga u srijedu su ponovno pred sjedištem srbijanskog predsjednika pročitali otvoreno pismo predsjedniku Borisu Tadiću u kojemu se od njega traži potpora prijedlogu da se 11. srpnja u Srbiji obilježava kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici.
Pred novinarima i okupljenim aktivistima nevladinih udruga pročitano je pismo poslano srbijanskom predsjedniku u kojemu se podsjeća da je 15. siječnja 2009. Europski parlament prihvatio rezoluciju o proglašenju 11. srpnja Danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Nevladine udruge s istim se zahtjevom obraćaju srbijanskom predsjedniku još od veljače 2009. svakog 11. u mjesecu.
U pismu se ističe kako presuda Međunarodnog suda pravde obvezuje Srbiju da se jasno ogradi od ratnih zločina. Među brojnim udrugama koje ga podupiru nalaze se Komitet pravnika za ljudska prava, Inicijativa mladih za ljudska prava, Helsinški odbor za ljudska prava, Fond za humanitarno pravo te Žene u crnom.
Europski parlament je 15. siječnja 2009. proglasio 11. srpnja Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, gdje su snage bosanskih Srba 1995. ubile oko 8000 muslimanskih civila. Tu inicijativu poduprla je i Europska komisija.
U Srbiji su je odmah pozdravile i nevladine udruge za ljudska prava, pozvavši zastupnike u srbijanskom parlamentu da potporom rezoluciji EP-a iskažu poštovanje i priznanje žrtava te utru put izgradnji zajedničkog pamćenja svih žrtava ratnih zločina počinjenih na prostoru bivše Jugoslavije.
Inicijativu su poduprle i pojedine srbijanske političke stranke, među kojima i Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV), koja je 22. siječnja predložila srbijanskom parlamentu rezoluciju kojom se 11. srpnja proglašava Danom sjećanja na Srebrenicu i na sve nevine žrtve ratova 90-ih godina na prostoru bivše SFRJ. Zastupnici Liberalno-demokratske partije (LDP) isti su dan poduprli taj prijedlog, no srbijanski parlament još se nije očitovao o tome.
Bivši vojni vođa bosanskih Srba Ratko Mladić, koji je pred Haaškim tribunalom optužen i za genocid u Srebrenici, još je u bijegu, a bivši politički čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić uhićen je u srpnju 2008. i sad mu se sudi u Den Haagu.