Opet se ljulja bezvizni režim

BRUXELLES – Europsko vijeće za unutarnje poslove i pravosuđe načelno se suglasio da odobri uvođenje privremenog mehanizma suspenzije bezviznog režima kojim će biti obuhvaćene i zemlje zapadnog Balkana.

Mehanizam se ne odnosi ni na jednu državu posebno, već je osmišljen za sve treće zemlje, a to su one koje nisu u EU...

Kako je objavila Srna, suština ovog mehanizma, koji je "posljednja mjera", bit će da zemlje članice u vrlo kratkom roku mogu, u izvanrednim situacijma, donijeti odluku o privremenoj suspenziji slobodnog putovanja osoba iz zemalja izvan EU na schengenski prostor.

Visoki dužnosnici naglasili su kako se ima "raspravljati" o još dosta toga, ali da su se generalno suglasili.

Mehanizam se ne odnosi ni na jednu državu posebno, već je osmišljen za sve treće zemlje, a to su one koje nisu u EU, rekli su poljski ministar unutarnjih poslova Jacek Cihocki i tajnik za unutarnje poslove Europske komisije Cecilia Malmström na konferenciji za novinare nakon sjednice Vijeća ministara unutarnjih poslova i pravosuđa EU.

Malmström, u čijem su portfelju i vize, rekla je Srni da ukidanje bezviznog režima za BiH nije bilo spominjano ni na jednom sastanku, pa ni na jučerašnjoj sjednici Vijeća kojoj je prisustvovala.

- Razgovarali smo o tome kako da bude učvršćen generalni europski okvir za tražitelje azila. Nije bilo imenovanja zemalja. Ako hoćemo da se bezvizni režim održi i da druge zemlje, također, imaju koristi od toga, on mora biti kredibilian i neutralan, objasnila je Malmström.

Odgovarajući na pitanje Srne predstavlja li stalno preispitivanje slobodnog režima putovanja u schengenske zemlje iz BiH i drugih zapadnobalkanskih zemalja nedostatak volje EU da do kraja dozvoli slobodno kretanje ljudi, rekla je kako je povećanje broja onih koji traže azil iz zemalja zapadnog Balkana ozbiljno pitanje.

- Nekoliko tisuća ljudi došlo je u EU, uglavnom iz Srbije i Makedonije, ali i iz Crne Gore, Albanije i BiH. Te zemlje trebale bi se baviti ovim problemom, a mi smo spremni da pomognemo. U stalnom smo kontaktu s ministrima ovih zemalja, osobno sam bila u Ohridu i Beogradu, da bismo rasvijetlili ovaj problem i da bi bio riješen problem trgovine ljudima. Ali, uvjeravam vas da na stolu za kojim smo razgovarali nije bilo ničega što bi upućivalo na ukidanje bezviznog režima, rekla je te naglasila da je i Europskoj uniji, a i njoj posebno, stalo da ljudi budu bliži, da putuju, ali da kredibilnost mora da postoji.

- I države u koje se lažni tražitelji azila najčešće upućuju, a to su Belgija, Luksemburg, Njemačka i Švedska, nastoje da i bilateralno sa zemljama porijekla onih koji traže azil riješe probleme, ali i razmišljaju da ubrzaju svoje procedure u vezi s azilom, dodala je Malmström.

Odgovarajući na pitanje ugrožava li nedavni nepovoljni izvještaj stručne grupe o borbi protiv korupcije i financijskog kriminala u BiH bezvizni režim, ona je rekla da su korupcija i organizirani kriminal zaista problem u BiH, ali da to ne ugrožava bezvizni režim.