Omladinske radne akcije
u Sloveniji

Omladinske radne akcije su 60-ih godina prošlog stoljeća u bivšoj Jugoslaviji bile omiljen način da se provede ljetni raspust. Vremena su se promijenila, ali su radne akcije, po svemu sudeći, barem u Sloveniji ponovo u modi.

Od Triglava do Đevđelije, mladi su gradili autoputeve i mostove, trudili se biti bolji od svojih prethodnika na pruzi Šamac - Sarajevo, prebacivali norme, dobijali udarničke značke i pohvale, pjevali udarničke pjesme, prenosi Deutche Welle.

Domovina gradi nas

U mnogobrojnim omladinskim naseljima mladi iz svih krajeva bivše zajedničke domovine su se uvečer zabavljali, rađale su se nove ljubavi, sticale razne kvalifikacije, a sklapali su se i brakovi Mojci i Milorada ili Janeza i Ljupki.
"Mi gradimo domovinu, domovina gradi nas", bila je omiljena parola.

Slovenska nacionalna televizija je nedavno u dva navrata prikazala emisiju u kojoj se tvrdi sve suprotno... Prema autoru te emisije, mladi Slovenci su odlazili na radne akcije tjerani maltene puškama, prisilno, a za izbjegavanje te obveze navodno bili kažnjavani i proganjani...

Međutim, potpuno neočekivano, za negiranje te televizijske priče pobrinula se upravo nova generacija mladih Slovenaca u Ptuju.

Pomoć drugima nestaje

Pod pokroviteljstvom Studentske organizacije sveučilišta u Ljubljani, u Ptuju je ovih dana počela prva dobrovoljna radna akcija Studentske radne brigade.

Ista televizija je u svojoj informativnoj emisiji prikazala reportažu o tim mladim ljudima, koji uređuju Spomen park, čiste travnjake i nasipaju pijesak na staze, najavljuju pomoć ljudima u domovima za stare.

- Pomoć drugima nestaje. U novije vrijeme nitko više nije spreman da pomaže besplatno, kaže student Adrej Pivk.

Njegov vršnjak, student kemije Smiljan Slukan, smatra da je sada vrijeme za ovakvu dobrovoljnu, romantičnu akciju, za obnavljanje "socijalističkih ideja u kapitalizmu". Smiljan se, naravno, šali, ali stara poslovica kaže da je u svakoj šali i pola istine.
U slovenačkoj javnosti, naročito u njezinom siromašnijem dijelu, sve se češće izražava sumnja u učinkovitost neokapitalizma. Kapitalizam da, ali s odgovornim privatnim kapitalom i jačom državom, što je bila karakteristika tržišnih privreda sedamdesetih godina. Preovladajuća ideja neoliberalizma u ekonomiji, koja propagira svemoć regulacije tržišta kroz ponudu i potražnju, bez kontrolne funkcije države, sve se više dovodi u sumnju.

Slovenija, koju proteklih mjeseci drmaju propadanje dvije najveće firme - Istrabenza i Pivovarne Laško - u tome nije izuzetak.