Europa je na rubu, dolazi nova kriza

WASHINGTON - Financijska kriza uskoro bi se mogla ponovno roditi u Europi, upozorava u petak ekonomski portal CNNMoney, navodeći kako su vlasnici obveznica napeti zbog škripca u kojem se nalaze Grčka, Portugal i Irska pritisnuti ogromnim dugovima i sve slabijim ekonomskim izgledima.

Postoje glasine da će do restrukturiranja grčkog duga doći već tijekom uskrsnog vikenda, iako analitičari Goldman Sachsa kažu da je sljedeća godina više vjerojatna.

Jedan e-mail

Bankarski div Citigroup je zanijekao krivnju oko e-maila koji je navodno poslao jedan o njegovih londonskih brokera, u kojem sugerira da bi Grčka mogla biti prisiljena restrukturirati nacionalni dug već tijekom Uskrsa, izvijestio je financijski portal RTTNews, prenosi Hina.

Grčka je u u četvrtak objavila da je pokrenula istragu oko tog pitanja, te zatražila pomoć Interpola, kako bi se ispitao londonski broker koji je navodno poslao e-mail. Grčko ministarstvo financija je glasine o restrukturiranju nazvalo "neozbiljnim i smiješnim".

No, tržište je reagiralo drugačije, pa je ovoga tjedna godišnji trošak osiguranja 10 milijuna dolara grčkog duga premašio 1,4 milijuna dolara, a prinos na 10-godišnje grčke obveznice povećan je na 15 posto. Rasponi kamata na kredite postigli su nove rekorde u Irskoj i Portugalu.

Bijeg ulagača

Bijeg ulagača iz Grčke, Irske i Portugala stvara egzistencijalni problem za eurozonu. Europska unija provela je posljednju godinu spašavajući te oslabljene države i njihove banke, bez rješavanja problema produktivnosti koji pogađa te zemlje.

- Mi se upravo sada nadvirujemo nad ponorom, kazao je Scott Minerd, glavni investicijski menadžer u financijskoj tvrtki Guggenheim Partners.

On se kladi da će euro pasti s nedavne razine od 1,46 USD, prema paritetu s dolarom ili čak ispod toga, kada investitori napokon shvate razmjere problema Europe.

- Jednostavno nema izlaza, kada počnete zbrajati sve brojeve, kazao je.

Nesretna matematika

Nesretna matematika počinje s bankama, koje su u Europi politički moćne, ali financijski slabe te u velikoj mjeri netransparentne i visoko izložene najgorem scenariju, u ovom slučaju nevraćanju državnih dugova.

Tri oslabljene europske države čine samo 5 posto godišnjeg bruto domaćeg proizvoda Europske unije, no EU banke drže 147 milijardi dolara grčkih obveznica i 115 milijardi dolara irskog i portugalskog duga, uključujući i 108 milijardi dolara obveznica u posjedu EU-banaka izvan tih zemalja.

- Problemi počinju sa slabom kapitalizacijom i puno međusobne povezanosti, što znači da problemi u jednom mjestu mogu lako postati sustavni. Ali je teško točno brojčano izraziti koliko je to loše, kazao je Daniel Gros, direktor Centra za europske političke studije u Bruxellesu.

Ranijve države

Povjerenju u banke nije pomogao propust regulatora koji nisu uključili nevraćanje državnog duga u stres-testove ovoga proljeća.

Strahovanje od toga kakvo je stvarno stanje banaka, može krizu državnih dugova od regionalne glavobolje pretvoriti u sveeuropsku zarazu, ističe CNNMoney.

Do sada su Europska središnja banka (ECB) i europski političari učinili dovoljno da se kriza ne razbukta, no oslabljene države ostaju ranjive na gubitak povjerenja štediša.

Depoziti držani u irskim bankama od nerezidenata pali su za 49 posto u godinu dana do veljače, rekao je Scott Minerd.

Kreditna kriza

Do sada nema dokaza o navali štediša na portugalske banke. Ali Daniel Gros brine što bi se moglo dogoditi ako sredstva počnu bježati iz Grčke, a kamoli Španjolske, čija bi eventualna sanacija dugova bila mnogo veća od tri dosadašnje sanacije.

Španjolske banke mogu se suočiti s rastućim gubicima ako ECB podigne kamatne stope, otežavajući stanje gospodarstva koje već trpi 20-postotnu nezaposlenost.

- Ja stvarno ne vidim rješenje u Grčkoj ili Irskoj ili Portugalu koje ne uključuje rezanje dugova. Očekuje nas velika kreditna kriza u Europi u idućih 18 do 24 mjeseca, rekao je Scott Minerd.