Erdogan
se ispričao za pokolj Kurda

ANKARA - Turski premijer Tayyip Erdogan ispričao se prvi put za ubojstva skoro 14.000 ljudi u granatiranju i kampanji gušenja Kurdskog ustanka 1930-tih godina prošlog stoljeća.

Isprika se podudarila s teškim vremenima u odnosima Turske i manjinskih Kurda i poziva na suočavanje s drugim mračnim poglavljem u povijesti Turske, masovnim ubojstvom Armenaca 1915. godine.

Erdogan je danas ponudio svoju ispriku za ubojstvo 13.806 ljudi u jugoistočnom gradu Dersim, sada Tundželi, između 1936. i 1939. godine.

Isprika je uslijedila nakon verbalnog rata između Erdogana i vođe glavne opozicijske stranke Kemala Kılıçdaroglua, prenosi Srna.

Opozicijski zastupnik Husein Ajgun iz republikanske Narodne stranke rekao je da su desetine njegovih rođaka ubijene u Dersimu, dodajući da se moraju znati detalji gušenja ustanka.

Čini se da je Erdoganova isprika politička taktika čiji je cilj da se ukalja ime vođe opozicijske stranke Kemala Kılıçdaroglua, čija je stranka bila na vlasti u vrijeme ustanka.

- Trebam li se ja ispričati ili vi?", pitao je Erdogan Kılıçdarogluu u govoru koji je prenosila televizija.

- Ako postoji potreba za isprikom u ime države, ako postoji takva praksa u knjigama ja se ispričavan, rekao je Erdogan.

Zastupnici vladajuće stranke pozvali su na istragu masakra u Dersimu gdje su vojnici novoosnovane Republike Turske slomili Kurde koji su odbili priznati središnju vlast.

- Umjesto potrage za krivcem moramo se suočiti s poviješću, rekao je Mustafa Elitas iz vladajuće stranke.

Povjesničar Mustafa Armagan rekao je državnoj televiziji TRT da je nakon vojne kampanje u Dersimu uslijedila prisilna imigracija i pokolji kao i politika asimilacije.

Isprika se podudarila s teškim vremenima u odnosima Turske i manjinskih Kurda i poziva na suočavanje s drugim mračnim poglavljem u povijesti Turske, masovnim ubojstvom Armenaca 1915. godine.

Erdoganova Vlada trenutno se bori protiv autonomije koju traže kurdski pobunjenici i insistira da će slomiti otpor pobunjenika ako ne polože oružje.

U sukobima koji su počeli 1984. godine ubijene su desetine tisuća ljudi, ali to je samo posljednji od nekoliko pobnuna Kurda na jugoistoku Turske.

Turska je, također, pod pritiskom da prizna druge mračne stranice svoje povijesti, uključujući masovna ubiojstva Armenaca 1915. godine, uvođenje specijalnoh poreza na Židove 1940-tih i napada na grčku manjinu 1955. godine.