Veselko Tenžera: Genij
novinarstva
uz bok Matoša

Knjiga novinskih tekstova, eseja i feljtona Veselka Tenžere "Sloboda u rezervatu" predstavljena je u ponedjeljak u zagrebačkoj knjižari Profil megastore.

O Tenžerinim tekstovima govorili su književni kritičari Velimir Visković, Zdravko Zima i novinar Ivica Đikić.

Tenžera se nije dao pod cijenu života i za to je skupo platio. Bio je beskrupulozan kritičar našeg mentaliteta, naših megalomanija i mitomanija, baš poput A. G. Matoša, kojeg je posebno volio...

Visković smatra kako je Tenžera od literature očekivao da ima odgovoran odnos prema zbilji.

- Premda nije volio borhesovce cijenio je fantastiku Stjepana Čuića, rekao je Visković dodavši kako je Tenžera kao konzervativac vjerovao u novotarije.

Po Viskovićevim riječima Tenžera je bio nevjerojatno vješt pripovjedač, a feljtoni će mu nadživjeti vrijeme, jer su po literarnoj vrijednosti uz bok Matoševim tekstovima.

Tenžera je, smatra Visković, u svojim sportskim esejima osamdesetih godina, prateći Dinamove rezultate, znao u novinama rekonstruirati pobjedničku atmosferu.

Zima je ocijenio kako je Tenžera bio korisnik usmene kulture te dodao kako će unatoč tomu, preživjeti njegovi tekstovi.

- Nije bio korumpiran i nije se dao potkupiti ni po koju cijenu, rekao je dodavši kako je uvijek pisao na temelju etičkoga oslonca.

Zdravko Zima je napomenuo da se u razdoblju od smrti Veselka Tenžere do danas u potpunosti promijenila kulturna paradigma, ali da su njegovi tekstovi ostali jednako dobri i aktualni kao što su bili i kada su napisani, iako su bili pisani za novine, što su neki u to doba još uvijek podcjenjivali, prenosi Vjesnik.

- Matoš je kazao da ako tekst ne vrijedi u novinama, neće ni u knjizi i obrnuto. Tenžerina književnost je opstala prije svega zbog književnog talenta, ali još više zbog njegova morala – Tenžera se nije dao pod cijenu života i za to je skupo platio. Bio je beskrupulozan kritičar našeg mentaliteta, naših megalomanija i mitomanija, baš poput A. G. Matoša, kojeg je posebno volio, i s kojim ga možemo usporediti, kazao je Zdravko Zima.

Napomenuvši kako je bio beskompromisni kritičar našega mentaliteta, Zima je istaknuo kako je Tenžera respektirao Krležu ali je težio Matošu.

Po Đikićevim riječima Tenžera je spoj konzervativnoga i slobodarskog duha te da mu tekstovi odišu "lakoćom duhovitosti".

- T aj spoj, kao i onaj naoko proturječan između njegove patrijarhalnosti i krajnjeg slobodarstva, izrodio je vrhunske tekstove, među kojima mnogi sadrže izrazitu jezičnu lakoću, rekao je Đikić.

U knjizi "Sloboda u rezervatu" (144 str.) objavljena su 33 Tenžerina teksta, objavljivana između 1972. i 1975. u Vjesniku i Startu. Knjigu je objavio zagrebački nakladnik Profil, a Vjesnik, u kojem su izlazili neki od objavljenih tekstova od 1972. do 1975. godine, Tenžeru naziva genijem hrvatskog novinarstva.

Veselko Tenžera rođen je 1942. u Prozoru, a preminuo 1985. u Zagrebu. Kao književni i likovni kritičar, esejist i feljtonist, surađivao je u mnogim listovima i časopisima. Autor je likovnih monografija o Ivanu Lovrenčiću, Ivi Šebalju i Dimitriju Popoviću. Izbrani tekstovi su mu objavljeni u više knjiga, među kojima i u knjigama "Zašto volim Zagreb" te "Makar se i posvađali".