Kultura
Je li Andrić demon s krive strane Drine?

Obilježavanje značajnih godišnjica posvećenih ovom velikom srpskom nobelovcu prešao krivu Drinu, za koju Andrić kaže da je nikada ne treba prestati ispravljati, rekao je akademik Miro Vuksanović u Zvorniku gdje se sinoć održala književna večer posvećena Andriću.
Andrićeva misao i poruka će i u sljedećim stoljećima kazivati ono što je na najbolji način kazano do sada u srpskoj književnosti kada je riječ o prozi...
- Andrićeva misao i poruka će i u sljedećim stoljećima kazivati ono što je na najbolji način kazano do sada u srpskoj književnosti kada je riječ o prozi, rekao je Vuksanović, koji je u središte pozornosti izlaganja o djelu Ive Andrića stavio klesani kamen kao metaforu, rekavši kako klesanje kamena podsjeća na Andrićevo pisanje, odnosno na onaj postupak dotjerivanja onoga što je grubo u prirodi, da bi bilo prilagodljivo u čovjeku.
S druge strane, u Zagrebu su se na susretu pod nazivom ''Susjedstvo riječi - Klasici drugih'', koji se u održavau organizaciji P.E.N.-a, mogla čuti mišljenja o svojatanju pisaca.
Tako je profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zvonko Kovač, rekao kako se često događa da ti međukulturni pisci ne uspijevaju zaživjeti ni u jednoj literaturi zato što ih se, zbog političkih ili društvenih razloga, izgura na marginu.
- Posebno je složen slučaj Ive Andrića, koji nije samo naš interkulturni pisac, već je i svjetski pisac. On se u Bosni i Hercegovini u hrvatskim čitankama prevodi na hrvatski jezik, Bošnjaci prema njemu imaju, blago rečeno, rezerviran odnos, a u školi se uči intencionalno ono što odgovara tom rezerviranom odnosu, navodi Kovač, prenosi Vjesnik.
Pjesnik, književni kritičar i povjesničar književnosti Enver Kazaz bio je mnogo izravniji kazavši kako vladajuća ideologija u BiH, pa onda i akademska zejednica od Andrića prave svojevrsnog demona, vrstu demonskog znaka drugih zbog toga jer je čitan kao mrzitelj Bošnjaka i muslimana.
Kazaz je spomenuo i pisca Marka Vešovića, koji je po njegovu mišljenju, ničiji klasik, kojega Crnogorci ne žele zbog njegove kritike crnogorske ratne mašinerije, a u BiH, premda ga smatraju jednim od svojih najvažnijih pisaca, isključuje nacionalistički kanon.