Cirkus piramide zasjenio najveće nalazište
u Europi

Vijest da je Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija) ponovo izašao iz tiska nakon duže stanke i to u doba ekonomske krize svakako je vijest značajna sama po sebi, jer se radi o najstarijem znanstvenom časopisu u BiH.

Najznačajnije nalazište u Europi

Novi broj Glasnika najvećim dijelom posvećen je arheološkim istraživanjima na neolitskom lokalitetu Okolište kod Visokog, na kojem su od 2002. do 2008. godine vršena multidisciplinarna istraživanja kako bi se dobila jasna slika o organizaciji naselja i prirodnim arheoresursima u kasnom neolitu središnje Bosne.

- Da je ovo normalna zemlja, kao što nije, sada bi bilo lijepo ukratko prikazati rezultate istraživanja na jednom od najznačajnijih neoliskih nalazišta u Europi proteklih godina, pričati o rezultatima do kojih su došli istraživači iz oblasti arheobotanike ili paleozoologije, prezentirati rezultate do kojih se došlo metodom geomagnetske prospekcije, a da ne spominjem “tone” nađenog arheološkog materijala, ostatke naselja i sve drugo, piše Puls Demokratije.

Omalovažavanje

Rezultati istraživanja iz posljednje dvije godine radova još nisu predstavljeni, a planirano je da se nakon dvije godine kabinetske obrade svega nađenog uradi jedna ili dvije monografije o Okolištu.

- Baš me zanima kako će netko tko će za nekih 30 ili 40 godina pisati povijest današnje BiH gledati na to kako je moguće da jedna država tako omalovažava jedan od najvećih arheoloških projekata u svojoj povijesti, samo zato jer je par kilometara dalje jedan potpuni amater proglasio okolna brda piramidama – najvećim objektima ikada građenim ljudskom rukom?, piše u članku Pusla demokratije.

Cirkus

Dok je ekipa predvođena Zilkom Kujundžić Vejzagić, uz pomoć njemačkih stručnjaka, godinama strpljivo radila na rekonstrukciji života neolitskih zajednica, ostvarivši rezultate značajne ne samo za povijest prostora današnje BiH, nego za razumijevanje problema neolita u južnoj Europi, nedaleko odatle trajao je neviđeni cirkus zbog kojeg nam se smijao čitav svijet.

Priča o Okolištu je zato i priča o našem današnjem primitivizmu. Kakve je sve uvrede zbog svog znanstvenog rada morala pretrpiti gospođa Kujundžić – Vejzagić, stvar je za psihijatre. Samo se malo prisjetite javno ispisanih parola tipa “Imaš škole, a ne vidiš!”, makete “Zilkograda” u Visokom, najave prosvjeda ispred Zemaljskog muzeja i svih drugih gadosti u kojima su sudjelovali dijelovi naše političke, kulturne i vjerske elite, uz pomoć nekih medija čiji su uređivački kolegiji izgleda sastavljeni najvećim dijelom od polupismenih ljudi, u svakom slučaju katastrofalno neobrazovanih.

Hoće li netko priznati grešku?

Pusl demokratije piše kako tim Gospođe Kujundžić – Vejzagić nikada nije imao bilo kakvu financijsku podršku nijedne bh. institucije. I na kraju, kada se podvuče crta, Okolište je ono što je upisalo Visoko u sve buduće arheološke atlase Europe.

Hoće li netko od odgovornih za sve ovo ikada priznati grešku i uputiti priznanje za veliki uspjeh Gospođi Kujundžić – Vejzagić, malo je vjerojatno. Previše je gadosti počinjeno prema nositeljici projekta u Okolištu, previše se vjerovalo obećanjima da će Visoko uskoro postati raj na zemlji, da će rijeka turista zapljusnuti Visočku dolinu i previše se nada istopilo da bi se imalo snage krenuti ispočetka.

Ponižavali znanstveni rad

Iako je naklada ovog broja Glasnika ograničena (500 primjeraka), ali ipak je to dovoljno da se po jedan primjerak pošalje u Predsjedništvo BiH, Vladu Federacije BiH, Vladu ZDK, Vladu Kantona Sarajevo, Ured načelnika Općine Visoko, Općinsko vijeće Visoko i druge institucije koje su podržavale ublehu, a (in)direktno ponižavale znanstveni rad.

- Možda pročitaju knjigu i nešto nauče o prapovijesti prostora središnje Bosne, zaključuje autor teksta.