Turska želi biti matična zemlja Bošnjaka

SARAJEVO - Turski predsjednik Abdullah Gul završio je službeni posjet BiH, a tamošnji politolozi smatraju da se aktualna Vlada u Ankari želi postaviti kao neka vrsta matične države za Bošnjake i proširiti svoj utjecaj na Balkanu, piše Deutsche Welle.

Politiolog Erhan Tuerbedar, koordinator Studija za Jugoistok Europe pri fondaciji TEPAV u Ankari, ocjenjuje da se Turska prema BiH odnosi kao matična država.

- Sadašnja Vlada Turske se prema BiH odnosi na neki način kao neka vrsta matične države. U Turskoj se, naime, dugo raspravlja o tome da bosanski Srbi i bosanski Hrvati imaju svoje matične države, a da Bošnjaci takvu državu nemaju, odnosno da u tom smislu ne postoji balans, kaže Tuerbedar.

Unatoč tome što u Turskoj postoji veliki broj onih koji se zalažu za ovakav odnos Ankare prema BiH, i sam Tuerbedar priznaje da ova ideja nije ni kod svih u Sarajevu dobro došla.

- U BiH nema previše ljudi koji bi Tursku shvaćali kao matičnu državu, ali ima ljudi kojima je drago što im Turska pokušava na neki način pomoći. Njima je drago da vide da nisu prepušteni sami sebi. Turska od samog početka nastoji izmiriti politički blok Bošnjaka, kaže Tuerbadar.

Ali pomoć Turske, točnije njezinu pojačanu ulogu na Balkanu, u prvom redu ne žele bosanski Srbi. Poznata je izjava predsjednika Republike Srpske Rajka Kuzmanovića, koji je rekao da „nismo baš sretni što se na Balkan uvlači politika Turske" ili pak izjava premijera RS Milorada Dodika, nakon boravka u Jeruzalemu, kada je ustvrdio da je i Izrael zabrinut zbog uloge Turske u BiH.

Erhana Tuerbedara ovo ne čudi s obzirom da, kako kaže, Dodik radi upravo ono čemu se Turska protivi. U tom smislu posebno je važna uloga EU jer, prema njegovim riječima, Dodik „pokušava dovesti Zapad u situaciju da digne ruke od BiH, da kaže: 'Eto pokušali smo sve, ali od toga nema ništa'. Tu je Turska osjetila prazninu i zbog toga je uskočila svojom diplomatskom aktivnošću."

Tuerbedar ne dijeli mišljenja nekih orijentalista da na pojačani angažman Turske, ne samo u BiH, već i na cijelom Balkanu, treba gledati kao na dugoročnu politiku koja se zasniva na neoosmanskoj ideologiji.

Mora se promatrati turska vanjska politika u širem smislu čiji je glavni cilj, kako kaže, pokušaj maskimalizacije ekonomskih interesa zemlje. Ipak, s obzirom na generalne probleme s kojima se Turska u ovom trenutku susreće na vanjskopolitičkom planu, pokušaj djelovanja u BiH može se promatrati i na drugi način.

- Imate problem s Izraelom, imate neriješeno pitanje Cipra, imate neuspjelu inicijativu prema Armeniji, tako da su BiH i Zapadni Balkan jedini prostor gdje je turska vanjska politika na neki način uspješna i gdje se pokušava plasirati, rekao je Tuerbedar za Deutsche Welle.

Predviđanja nekih zapadnih politiologa da će u budućnost glavnu riječ na Balkanu voditi ne SAD i EU, već Rusija i Turska, Tuerbedar ne dijeli, i priznaje da dobri odnosi Moskve i Ankare po pitanju BiH ne mogu biti od pomoći.

- Pomiriti Ankaru i Moskvu kad je u pitanju BiH bilo bi kao pomiriti Milorada Dodika i Harisa Siljadžića, a to bi već spadalo u domenu političke znanstvene fantastike, kaže Tuerbedar.