Sud
i Tužiteljstvo
za bodove

BANJA LUKA - Realne probleme u radu Suda i Tužiteljstva BiH političari iz RS manipulativno koriste kako bi se potisnuli drugi problemi i da bi se potvrdila ili osnažila podrška u svom nacionu, rekao je za portal Buka Momir Dejanović iz dobojskog Centra za humanu politiku.

Zapravo, naši zločine i kriminal nisu ni počinili, ali i kad jesu, onda je bolje da su to uradili naši, nego oni drugi. Bolje je da kradu, ubijaju, pljačkaju naši, nego, ne daj bože, njihovi.

Dejanović kaže kako u radu Suda i Tužiteljstva BiH postoje ozbiljni problemi, te da je odluka Tužiteljstva BiH da obustavi istragu za zločin u Dobrovoljačkoj provocirajuća za političare i javnosti u RS iako o postojanju zločina u Dobrovoljačkoj govore i bošnjački političari poput Sulejmana Tihića i Bakira Izetbegovića.

Ništa od ukidanja

- Nije normalno da Tužiteljstvo BiH ne želi istražiti i optuži odgovorne za ovaj i neke druge ratne zločine, smatra Dejanović te dodaje kako svi ovi problemi nisu razlog za ukidanje Suda i Tužiteljstva BiH, ali jesu razlog za ozbiljnu i hitnu intervenciju koja bi ove pravosudne institucije učinila efikasnim i nepristranim.

Prema mišljenju Tanje Topić, političke analitičarke iz Banja Luke, mogućnost da se ukinu Sud i Tužiteljstvo BiH potpuno je nerealna.

- Nemoguće je kroz postojeću proceduru ukinuti Tužiteljstvo i Sud BiH, i pokretači ove inicijative to i dobro znaju. Namjera je drugačija: održavati stalni pritisak na ove institucije, prikupiti dosta dnevnopolitičkih bodova i u krajnjoj instanci skrenuti pažnju na tretman zločina počinjenih nad Srbima, kaže Topić za portal Buka.

Esad Hećimović, novinar Oslobođenja, kaže kako je mala vjerojatnoća da sadašnja inicijativa dobije potrebnu većinu u parlamentu, a još manja da dobije entitetsku većinu u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Razina za manipulacije

- Od šest stranaka vladajuće koalicije, dvije stranke iz srpskog bloka izravno traže ukidanje Suda i Tužiteljstva BiH, dvije stranke iz hrvatskog bloka nemaju još službeni stav, dok dvije stranke iz bošnjačkog bloka podržavaju Sud i Tužiteljstvo BiH. Moguće je pretpostaviti da oba HDZ-a imaju veliko razumijevanje za zahtjeve SNSD-a i SDS-a. Ranije ustavne inicijative HDZ BiH nisu predviđale postajanje ni Suda ni Tužiteljstva BiH. Kod Bošnjaka također postoje oni koji iz vjerskih razloga ne priznaju ni Sud BiH, niti bilo koje ljudske zakone, ali i oni nacionalisti koji Sud i Tužiteljstvo BiH vide kao zavjeru stranaca protiv bošnjačkih interesa, kaže Hećimović za Buku.

Prema njegovom mišljenju, treba prvo sačekati da se izjasne stranački organi parlamentarnih stranaka.

Buka podsjeća kako je pritisak na pravosudne institucije BiH imao je svoj konkretan epilog i u dva poznatija slučaja protekle godine. Tako su predmeti u slučaju Milorad Dodik i ostali, a u vezi s izgradnjom administrativnog centra Vlade RS i autoputa Banjaluka – Gradiška, te predmet Zlatko Lagumdžija i Damir Hadžić u tzv. slučaju „Reket“, prebačeni na onu pravosudnu razinu koja je bila jednostavnija za političko manipuliranje.

Baš ovi slučajevi pokazuju perfidnu logiku po kojoj samo "naši" sudovi sude samo "našim" kriminalcima ili zločincima, dok politički pritisci na rad pravosuđa tako postaju još žešći, jer je lakše kontrolirati nižu razinu pravosuđa, jer je “naš”. Takva logika postala je paradigma u bavljenju ratnim zločinima i kriminalom u BiH i odavno je naturalizirana u glavi prosječnog građanina, piše Buka.

Naši i njihovi

- Zapravo, naši zločine i kriminal nisu ni počinili, ali i kad jesu, onda je bolje da su to uradili naši, nego oni drugi. Bolje je da kradu, ubijaju, pljačkaju naši, nego, ne daj bože, njihovi. Valjda nam je to lakše podnijeti, kaže za Buku Tanja Topić.

Po pitanju procesuiranja ratnih zločina, Esad Hećimović smatra kako se ovdje ipak više radi o nastojanju da naši sudovi sude njima.

- Mislim da glavne političke stranke nisu imale ni ranije ni sada namjeru da sude svojima. Da su sudovi Republike BiH tijekom rata osudili one koji su počinili zločine u slučaju Dobrovoljačka, Tuzlanska kolona, Bradina, Veliki park preko puta Predsjedništva BiH u kome je pogubljeno osam ljudi, nepoznat broj ubojstava Srba u Sarajevu, masovna ubojstva Hrvata u mjestima kao što su Trusina i Uzdol, ili pogubljenja na Ozrenu ili Crnom vrhu kod Teslića od strane stranih i lokalnih islamskih dobrovoljaca, danas ne bi ni imali slučajeve u kojima se tereti ratni politički i vojni vrh kod Bošnjaka. Te političke volje nije bilo. Kod srpskih političkih stranaka sada postoji volja da se osigura sudsko kažnjavanje počinilaca i naredbodavaca zločina nad Srbima, jer se vjeruje da je do sada najviše Srba odgovaralo za ratne zločine. Hrvati su također nezadovoljni dosadašnjim tijekom istraga i suđenja za ratne zločine, ali suđenja za Trusinu i Bugojno, na primjer, mijenjaju taj odnos, navodi Hećimović.

Tužiteljstvo za krađu šuma

Momir Dejanović ističe kako neovisna pravosudna vlast nikada nije imala, a nema ni sada, podršku srpskih, bošnjačkih i hrvatskih političara. Naši političari, kaže on, žele, i imaju, pravosuđe, uključujući i Sud i Tužiteljstvo BiH, koje će prema njima, njihovim ratnim zločincima i njihovim kriminalcima biti blagonaklono. Smatra da ni ogromna većina sudaca i tužitelja koji su korumpirani, nesposobni i poslušni, ne želi biti neovisni i da im ova pozicija i dil s političarima odgovara.

- Od visokopozicioniranih političara u BiH, do sada su vođeni postupci protiv Čovića, Bičakčića, Ivanića, Dodika i Lagumdžije. Nitko od njih nije odgovarao, jer su od starta ti postupci bili u funkciji pritiska, obračuna i kompromitiranja vladavine prava i pravičnosti. Zato je u BiH moguće da najveći broj ratnih zločinaca i kriminalaca ne bude procesuiran, da dobijete oslobađajuću presudu za ubojstvo, da Tužiteljstvo odustane od dokazane optužnice u sudskom postupku protiv odgovornih za kupovinu izbora i da imate uglavnom tužiteljstva za šumske krađe i drugi opći kriminal. Osim toga, u našem pravosuđu postoje izražene nacionalne podjele koje ozbiljno ugrožavaju njegovu profesionalnost i nezavisnost, rekao je Dejanović