Shell nije tražio ništa,
a možda ništa neće ni dati

SARAJEVO - Premijer Federacije BiH, Nermin Nikšić izjavio je za Fenu, kako će u slučaju da istraživanja koja će vršiti kompanija Shell pokažu da na prostoru Federacije ima nafte i plina, socijalno-ekonomska slika na ovom području BiH biti potpuno promijenjena.

Shell nije tražio bukvalno nikakve privilegije od Vlade FBiH za razliku od nekih 'tašna - mašna' firmi...

Tašna - mašna

- Činjenica da su istraživanja u Italiji i Albaniji pokazala da su ova područja zanimljiva i postoji vjerojatnoća da ležišta nafte i plina postoje i u FBiH što nas je opredijelilo da uđemo u proces razgovora sa Shellom, kompanijom koja nije tražila bukvalno nikakve privilegije od Vlade FBiH za razliku od nekih 'tašna - mašna' firmi koje su se u proteklom razdoblju predstavljale kao bajni investitori i koji su su prije svega tražili osobni interes i dobitak. Takve firme su nam na kraju i dale ovo što imamo u FBiH, izjavio je Nermin Nikšić.

Nikšić je rekao kako ''Vlada FBiH prema Shellu nema nikakvih financijskih obveza a Memorandum koji je potpisan s ovom nizozemskom kompanijom, transparentno je objavljen''.

Bio je ovo Nikšićev odgovor na reakciju Stranke za BiH, koja je tražila da se premijer očituje o tome koju je protuuslugu federalna vlada obećala nizozemskoj kompaniji.

Afrički scenarij

Stranku je zanimalo na koji način je Vlada FBiH odabrala upravo Shell kao partnera.

- Ako ministar (ministar energije, rudarstva i industrije FBiH, op.ur.) Erdal Trhulj kaže da je ovo zakonski neuređena oblast kako je onda moguće odabrati bilo koga, ako za to ne postoji zakonski okvir? Što je Vlada FBiH obećala Shellu kao protuuslugu, ako će Shell istražne radove obaviti bez ikakvih financijskih obveza Vlade FBiH?, stoji u upitima Stranke za BiH.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, kaže kako nije bilo uvjeta iz Shella, a ekonomski stručnjaci kažu kako je moguće da Federacije BiH, odnosno Bosna i Hercegovina, ne bude imala nikakve koristi od eksploatacije.

Tako je projekt menadžer u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, Igor Gavran, rekao kako je moguć afrički scenarij.

'Čupanje' nafte već 2015.

- Negativna krajnost cjelokupnog projekta bila bi monopolistička eksploatacija nafte uz simbolične provizije državi kao u nekim afričkim državama, gdje narod gladuje dok globalne kompanije ostvaruju ekstraprofit, kaže Gavran.

S druge strane, što je u zemlji posvađanoj na svim poljima teže očekivati, pozitivan ishod mogao bi biti uvezivanje u jedinstven sustav naftne industrije u Bosni i Hercegovini.

Prema prijeratnim istraživanjima, pretpostavlja se da bi se veća nalazišta nafte mogla nalaziti na području oko Tuzle i Posavine te u Hercegovini na području sjeverno od Mostara kao i kod Glamoča.

Vlada Federacije već početkom 2015. godine očekuje crpljenje nafte i plina potvrde li se pretpostavke da postoje dovoljne zalihe ovih energenata.

- Ako bude dovoljno zaliha, 2014. godine stekli bi se uvjeti za prve platforme, a za početak eksploatacije, recimo siječanj 2015., izjavio je federalni ministar energije, rudarstva i industrije, Erdal Trhulj nakon što je donesena odluka o povjerenju Shellu.

Sudbina Nigerije

No, ne brine samo političare i ekonomiste ''naftna mrlja'' koja je zahvatila Bosnu i Hercegovinu. Jedan čitatelj portala Bitno pita se je li se tko od odgovornih zapitao osvrnuo na prakse koje Shell ima u svijetu, posebno u delti Nigera...

- Uništena životna sredina, lokalna zajednica, korumpirani političari, ubijani ljudi koji su tražili više novca za lokalnu zajednicu..., stoji u komentaru na djelovanje Shella, kojeg je i UN kritizirao, a nigerijski sud kaznio s 1,5 milijardi dolara zbog zagađenja delte Nigera.

U odluci nigerijskog suda navodi se kako je kompanija uzrokovala prekomjerno zagađenje lokalnih rijeka, uništila poljoprivrednicima žetvu, i na taj način, ionako ugroženo stanovništvo, ostavila bez pristupa dovoljnim zalihama hrane.

Federacija i danas ne može ništa zagađivačima

UN je u kolovozu kritizirao Shell, ali i nigerijsku vladu koja koja sudjeluje s 55 postotnim udjelom u vađenju nafte, jer već 50 godina sustavno zagađuju deltu Nigera kojoj će, kako stoji u izvješću, biti potrebna najveća akcija čišćenja naftom zagađenog dijela ove rijeke.

Shell je preuzeo krivicu i prestao s crpljenjem nafte nakon kampanje koju je svojedobno poveo pisac i aktivist Ken Saro-Wiwa, kojega je kasnije ubila nigerijska vojna vlada.

Ako se uzme u obzir nemoć federalnih vlasti i drugih institucija da stanu na kraj zagađivačima koji i dan-danas, unatoč potpisanim obvezama, ne ispunjavaju ekološke standarde, opravdana je bojazan onih koji u BiH misle i na prirodu i životni prostor.

O borbi za životni prostor u delti Nigera govori i dokumentarac Larsa Johanssona “Otrovna vatra”.