Handžić o Bugojnu: Dževad Mlaćo je tako odlučio

SARAJEVO - Enes Handžić, koji je osuđen na osam godina zatvora za zločine počinjene u Bugojnu kazao je u Sudu BiH da je od Senada Dautovića u srpnju 1993. godine dobio naredbu da istraži i napravi popis od 100 “najekstremnijih” zarobljenih pripadnika Hrvatskog vijeća obrane.

Handžić, nekadašnji pomoćnik načelnika za sigurnost 307. brigade Armije BiH, koji je priznao krivicu za zločine u Bugojnu, predstavio je Sudskom vijeću dnevnik koji je vodio tijekom rata, u kojem je navedeno da je njegov zadatak bio da “ispituje zarobljenike koji će se prebaciti u Zenicu ili Travnik radi procesuiranja”.

- Teško je bilo saznati tko je civil, a tko ne. Komandante i zapovjednike stavljao sam na popis, a oni koji nisu vojno djelovali pušteni su, objasnio je Handžić.

Prema njegovom kazivanju, na popisu “ekstremnih zarobljenika” bilo je 26 onih koji nisu prebačeni za Zenicu na procesuiranje.

- Čuo sam da je Dževad Mlaćo tako odlučio. Imali smo informaciju da je to iz sigurnosnih razloga i da će izmještanje zatvorenika biti kasnije dogovoreno, rekao je Handžić.

Dževad Mlaćo je u srpnju 1993. godine bio predsjednik Ratnog predsjedništva opštine Bugojno. Tijekom svjedočenja Handžić je potvrdio da su zarobljenici bili smješteni u više objekata u gradu, odakle su premješteni na stadion "Iskra" u Bugojnu.

- Imao sam saznanja da se zarobljenici koriste za rad na prvim linijama. Skupljali su leševe i vršili asanaciju terena. To je bila odluka Dževada Mlaće odnosno Ratnog predsjedništva općine Bugojno, kazao je Handžić.

Prema Handžiću, nekoliko zarobljenih Hrvata preminulo je od posljedica premlaćivanja u prostorijama "BH Banke", prenosi BIRN - Justice Report.

Podsjećamo, Handžić je sklopio sporazum o priznanju krivice kojim je prihvatio odgovornost za upućivanje zatvorenika hrvatske nacionalnosti na kopanje rovova i jer nije kaznio podređene vojnike koji su sudjelovali u zločinima.

Prvobitno je bio optužen s Nisvetom Gasalom, Musajbom Kukavicom i Senadom Dautovićem za zločine počinjene 1993. i 1994. godine nad bugojanskim Hrvatima.

Potpisivanjem sporazuma Handžić se obvezao da će u ovom predmetu iskaz dati kao svjedok Tužiteljstva BiH.