Godišnje bacimo sedam tona plastičnih kesa

SARAJEVO - Plastične vrećice opasne po životnu sredinu u sljedećih nekoliko mjeseci bi trebale nestati s tržišta Srbije, na kojem će ostati vrećice s razdobljem razgradnje od jedne do četiri godine, smatraju u Ministarstvu životne sredine Srbije, prenosi portal Euractiv, specijaliziran za teme vezane za europske integracije.

Opasnost po okoliš

Državni tajnik Bojan Đurić najavio je da će za 10 dana laboratorij za analize dobiti atest, kao i da će biti uvedene mjere podrške proizvođačima razgradivih vrećica. U Srbiji se godišnje po stanovniku u prosjeku potroši oko 250 plastičnih vrećica, a građani EU ih troše duplo više.

Govoreći za Fenu o opasnostima koje po okoliš predstavljaju plastične vrećice te o mogućnostim rješavanja ovog problema u BiH, Zoran Adžaip, projekt koordintor u Centru civilnih inicijativa (CCI) i član radnih grupa za izradu prijedloga propisa o upotrebi i korištenju plastičnih vrećicama u BiH pri resornim entitetskim ministarstvima, kaže da veliki broj odbačenih plastičnih vrećica, osim estetskog zagađenja, zajedno s komunalnim i drugim otpadom koji ih najčešće prati svakako predstavlja veliku opasnost po okoliš.

Proizvođači, međutim, smatraju da je polivinil-klorid, tvar od koje se prave vrećice, razgradiv.

- Ipak, svjedoci ste kada prolazite pored rijeka, kada idete na planine što je sve odbačeno: ambalažni otpad i plastične vrećice, kazao je Adžaip.

Zabrana bi pogodila proizvođače

Prema podacima koje je naveo, godišnje se u BiH odbaci između pet i sedam tisuća tona plastičnih vrećica, što na kontrolirane deponije što izravno u prirodu.

Zabrana plastičnih vrećica je u prvom trenutku odbačena kao nerealan model, prije svega zbog vrlo teške ekonomske situacije jer bi to pogodilo proizvođače.

- Tako smo najbliže modelu da proizvođači na neki način plaćaju simboličnu naknadu prilikom proizvodnje i puštanja u promet plastičnih vrećica, koja bi se isključivo koristila za zbrinjavanje odbačenih plastičnih vrećica, rekao je Adžaip.

Osim naknada koje bi se uplaćivale u entiteske fondove za zaštitu okoliša, dodao je on, ta sredstva bi se također koristila i za razvoj novih tehnologija, odnosno kao subvencije proizvođačima za korištenje novih tehnologija, prije svega izradu kvalitetnijih plastičnih vrećica koje će imati višekratnu upotrebu te razgradivih vrećica, što se od početka godine događa u susjednoj Srbiji.

Ne zna se broj vrećica koje se uvezu

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, godišnje se u BiH proizvodi nešto više od tisuću tona plastičnih vrećica, što je vrijedno nešto manje od devet milijuna KM.

Ne zna se točno koliki je uvoz plastičnih vrećica, ali je to najmanje dva-tri puta veća količina u odnosu na proizvedenu u BiH. Adžaip procijenjuje da se godišnje u BiH prometuje oko milijardu plastičnih kesa.

Svake godine prosječan stanovnik Europske unije upotrijebi približno 500 plastičnih vrećica, a većina njih iskoristi se samo jednom. Ukupna težina plastičnih vrećica napravljenih u Europi 2008. iznosila je 3,4 milijuna tona.

Neke države članice EU već su poduzele mjere da smanje upotrebu plastičnih vrećica kroz politiku cijena, ugovorima s privatnim sektorom i zabranama određenih tipova vrećica, ali takva pravila ne postoje na razini EU.